Etapa E2: Skrad – Severin na Kupi

Opis etape

Iz centra Skrada, kod Turističkog informativnog centra, se spajate na Lujzinsku cestu u smjeru Karlovca i odmah nakon 100 m skrećete s Luzijane lijevo prema Zelenom Viru, zaštićenom krajoliku koji se spominje još daleke 1884. godine kao izletište za hrabrije izletnike i koji se ponosi najljepšim i najatraktivnijim 800 metara dugim kanjonom u Hrvatskoj – Vražjim prolazom sa spiljom Muževa hižica. Uz to se ne smije zaobići ni 70- metarski slap po kojem je izletište i dobilo ime. Nakon 250 metara dolazite do još jednog križanja na kojem ukoliko skrenete lijevo možete se spustiti direktno u Zeleni Vir (P 8). Na istom križanju Goranska biciklistička transverzala vas vodi desno laganim usponom kroz naselje skradskih obiteljskih kuća prema selu Tusti Vrh. U navedenom selu završava uspon te slijedi lagano spuštanje kombinacijom makadama i asfalta kroz sela Sleme Skradsko i Žrnovac i šumski predio sve do mjesta Donja Dobra.

U Donjoj Dobri izlazite iz šume preko mostića na asfalt i skrećete desno. Nakon 500 m ponovo dolazite do križanja s Lujzinskom cestom na kojem ukoliko skrenete oštro lijevo stižete u Brod Moravice (P 12). Transverzala vas na istom križanju vodi desno po Lujzijani u smjeru Skrada te nakon sljedećih 500 m skrećete lijevo. Prelazite preko mosta ispod kojeg teče rijeka Dobra te nastavljate ravno makadamom uz željezničku prugu i rijeku Dobru do Moravica. Nakon 4 km stižete u Moravice te na prvom križanju skrećete najprije desno preko rijeke Dobre, a nakon 200 m lijevo te nastavljate vožnju uz Dobru. Moravice su kao prijelazno gorsko područje između Središnje Hrvatske i Sjevernog primorja oduvijek imale vrijedan prometno – geografski položaj, a s Rijekom i Zagrebom su bile povezane željeznicom još od 1873. godine.

Iz Moravica nastavljate vožnju prema Vrbovskom kroz brojne pašnjake i voćnjake, a cijelo vrijeme vas prati i rijeka Dobra. Na tom dijela vas čeka i selo Tići u kojem se nalazi jedno od najromantičnijih jezera u Gorskom kotaru – Čogrljevo jezero. Od sela tići do Vrbovskog imate još oko 7,5 km vožnje, najprije po asfaltnoj cesti, a potom jednim dijelom i makadamom te stižete do velikog zavoja (180°) na Karolini na kojem skrećete lijevo i laganim usponom stižete u centar Vrbovskog. Ukoliko skrenete desno možete se Karolinskom cestom vratiti preko Stare Sušice u Ravnu Goru (P 11) ili nakon 400 metara skrenuti lijevo prema kanjonu Kamačnik – slikovitom kanjonu istoimene rječice koja na svom ušću u Dobru, stvara uzak stjenovit prolaz s nekoliko mostića i galerija koji je vrlo pogodan za ugodnu jednosatnu šetnju.

Inače, Vrbovsko je drugo po veličini naselje u Gorskom kotaru, smješteno na pola puta između Zagreba i Rijeke, a spominje se davne 1481. g. Vozeći se glavnom ulicom ne možete ne primijetiti crkvu sv. Ivana Nepomuka – malu «katedralu» Gorskog kotara, a 200 m dalje s desne strane naići ćete i na Turističko informativni centar u kojem možete dobiti sve potrebne informacije. Transverzala vas vodi dalje do križanja sa semaforom na kojem nastavljate ravno u smjeru Hambarišta. Asfaltnom cestom prolazite kroz selo Mrzla Draga i podvožnjak autoceste Rijeka – Zagreb te nastavljate 3 km do križanja za Kamensko. Skrećete lijevo na makadam i vozite šumom 2 km do asfaltnog križanja na kojem ponovo skrećete lijevo. Nakon 2 km makadama koji se lagano uzdiže, stižete do zapadnog portala tunela Veliki Gložac na autocesti Rijeka – Zagreb.

Prelazite tunel i nastavljate šumskom cestom prema istočnom portalu tunela Veliki Gložac. Nakon gotovo 2 km prelazite dvaput preko trase plinovoda i stižete do nadvožnjaka kojeg prelazite i skrećete desno. Makadamskom cestom nakon 1 km stižete na asfalt i na prvo sljedećem križanju, na ulazu u selo Veliki Jadrč, skrećete lijevo. Preostaje vam samo slijediti asfaltnu cestu koja će vas voditi kroz proplanke severinskog kraja i dovesti vas do Lujzinske ceste i mjesta Severin na Kupi, poznatog i obaveznog stajališta na putu prema Rijeci ili Zagrebu prije izgradnje autoceste. Osim toga, u Severinu na Kupi se nalazi dvorac Zrinsko-Frankopanski iz 15 stoljeća. Ruševan no drevan, još uvijek odolijeva zubu vremena i poput čuvara stoji nad samom rijekom Kupom.