Prirodne atrakcijeZeleni vir i Vražji prolaz
Pri samom spomenu na Vražji ili kako ga domaćini zovu Vrajži prolaz odmah se prisjetimo jednog od krugova pakla poznatog renesansnog pjesnika Dantea Alighieria i njegove Božanstvene komedije. Rekli bi čak da ga je upravo ta uska sutjeska podno Skrada duga oko 800 metara i široka oko 2 metra, inspirirala da napiše jedno od najpoznatijih djela. No ipak, Dante je živio 500-ak godina prije nego što se područje Zelenog vira, u kojem se nalazi Vražji prolaz, prvi put spomenulo 1884. godine kao izletište za hrabrije izletnike.
Za Vražji ili Vrajži prolaz mnogi kažu da je jedan od najljepših prizora u našoj zemlji. Kroz uski kanjon probija se potok Jasle koji je tisućama godina izjedao kamen da bi napravio ovaj prolaz koji zapanjuje snagom vodene stihije i divljinom vrletnih stijena. Nad njim su na metalnim nosačima usječenim u stijenu napravljeni mostići i stepenice kojima se prolazi. Ulaz u kanjon se nalazi pored Planinarskog doma istoimenog izletišta Zeleni Vir koji je proglašen rezervatom prirodnih vrijednosti 1962. godine. Inače, Planinarski dom Zeleni vir je samo jedan od 16 planinarskih domova u Gorskom kotaru, ali je zasigurno najniži jer se nalazi na samo 230 metara nadmorske visine. Na 20-ak metara od doma je i skradska munjara – hidrocentrala iz 1922. godine zahvaljujući kojoj je započela elektrifikacija Gorskog kotara, ali i dijela Primorja.
Iznad hidrocentrale, treba vidjeti i ono po čemu izletište i nosi ime – snažan izvor na dnu plitke, prostrane spilje nad čijim su se ulazom nadvile okomite stijene visoke 70 m, niz koje se ruši živopisan slap stvarajući blistavu vodenu zavjesu. Zeleni vir dobio je ime po zelenkastoj boji vode u jezercu koje nastaje u spilji. No nije to jedina spilja. Na kraju Vražjeg prolaza nalazi se još jedna posebnost ovog atraktivnog izletišta – spilja Muževa hižica. Ova spilja nalazi se iznad zaravni kojom završava Vražji prolaz. Prema narodnoj predaji za vrijeme najezde turaka oko 1525 tu se dijelom sklonilo stanovništvo ovog područja. Gospodar skupine ljudi koja se sakrila u spilju bio je muž – muškarac, pa je po tome i dobila naziv Muževa hižica. Spilja je vrlo prostrana. Dugačka je oko dvjesto metara te je bogata sigama, a na kraju spilje koje još nije u cjelosti istražena nalazi se jezerce. Prema nekim navodima, u tom je jezercu, približno u isto vrijeme kad i u Postojnskoj jami, pronađena čovječja ribica.
Do Zelenog vira se može doći na nekoliko načina. Prvi Način je da u centru Skrada skrenete lijevo sa Lujzijane, stare ceste Rijeka – Zagreb i spustite se asfaltiranom, ali strmom cestom do samog izletišta. Osim toga, do Zelenog vira možete doći i s druge strane, odnosno iz pravca Broda na Kupi kada s glavne prometnice Delnice – Brod na Kupi skrenete prema selu Iševnica. Asfaltiranom cestom dolazite do sela Donji Ložac nakon čega skrećete desno na makadamsku cestu po kojoj ćete doći do parkirališta otkud ćete stazom uz potok Curak stići do Zelenog vira.
Ukoliko se odlučite obići sve navedene atrakcije odjednom preporučit ćemo vam da krenete od Planinarskog doma Zeleni vir markiranom stazom prema slapu Zeleni vir. Od njega ćete se strmim i zavojitim putem uspeti prema Skradu do željezničke postaje. Potom ćete slijediti prugu prema jugu do njenog raskrižja s bijelom cestom. Tom cestom spuštat ćete se nizbrdo, markiranim putom do kanjona odnosno do spilje Muževa hiža te kanjonom Vražji prolaz natrag do parkirališta kod Planinarskog doma. Za cijeli krug od oko 5 km će vam trebati oko 3 sata sa zadržavanjima na već ranije spomenutim atrakcijama. Dodajmo kako se naplaćuje ulaz kroz izletište Zeleni vir u iznosu od 15 kuna.
Nakon dugotrajnog istraživanja možete se odmoriti i okrijepiti u planinarskom domu gdje će vam gostoljubivo osoblje ponuditi bogatu paletu gastronomskih proizvoda i pića. Preporučamo slane palačinke i štrudlu od borovnica.