Etapa E7: Fužine – Delnice

Opis etape

S glavnog križanja na Karolinskoj cesti u centru Fužina možete čak na 4 različite strane. Osim, ceste po kojoj ste došli iz smjera jezera Bajer i špilje Vrelo, možete skrenuti desno i nastaviti Karolinom prema Zlobinu i dalje prema moru. Ukoliko na istom križanju nastavite ravno, nakon 3 km doći ćete u mjesto Lič, jedno od najstarijih goranskih sela. Smješteno u Ličkom polju te okruženo planinama iznad 1000 metara, iz Liča možete također prema Driveniku i nadalje prema Triblju, preko Lukova do Novog Vinodolskog ili preko Burnog Bitoraja prema Vratima ili Brestovoj Dragi. Upravo na toj posljednjoj trasi (P 6) možete vidjeti i ruševne ostatke Gradine, osmatračnice s početka 17 stoljeća, a svakako, kamo god krenuli, ne smijete zaobići ni svetište Majke Božje Snježne s crkvicom u Ličkom polju.

Unatoč brojnim alternativama, Goranska biciklistička transverzala će vas povesti s glavnog križanja kod Turističkog ureda na drugu stranu Karolinske ceste, odnosno lijevo uz uspon sv. Antona, sveca koji je i zaštitnik Fužina. Nakon završetka 300 metara dugog uspona još jednom ćete moći doživjeti sve čari i boje jezera Bajer s lijeve strane dok će vam s desne strane kao na dlanu biti Ličko polje. Nakon još jednog kraćeg uspona prelazite prijevoj i ulazite u selo Vrata, tipično goransko naselje s dugim nizom kuća s obje strane uz glavnu cestu. Na izlazu iz Vrata, očekuje vas željeznički tunel s čije se druge strane nalazi ulaz u Belo Selo i „Edukativni planinski vrt Karoline“ gdje možete saznati sve o flori i fauni Gorskog kotara, ali i naučiti nešto o uzgoju šumskih plodova te, naravno, i degustirati neke od proizvoda Obrta „Borovnica“. Ukoliko vam se vrt dopadne i poželite ostati koji dan duže, možete i prespavati u apartmanu koji se nudi.

Od planinskog vrta nastavljate Karolinom uspinjući se prema predjelu Sleme. Na kraju uspona, dolazite do križanja na kojem skrenete lijevo. Prije skretanja prema Lokvama, predlažemo da nastavite ravno gdje ćete nakon 500 metara naići na ulaz u špilju Bukovac u kojoj su pronađeni tragovi pračovjeka i kosti pećinskog medvjeda. U gotovo 100 metara dugoj šilji se i dalje nastavljaju arheološka istraživanja. Za razgledavanje špilje potrebna vam je lampa ili baklja jer špilje nije osvjetljena.
Nakon obilaska špilje Bukovac vraćamo se na Sleme i skrećemo nizbrdo prema Lokvama. Nakon 1 km strmog spusta dolazite do „stare ceste Rijeka – Zagreb“. Prelazite je i nastavljate makadamom do malog mosta preko potoka Lokvarka, a potom i do originalne trase Lujzinske ceste kod drvne industrije Lokve. Na spoju s Lujzijanom skrećete desno, a ukoliko želite, možete skrenuti i lijevo prema jezeru i Gorskom raju (P 5). Od križanja nastavljate desno kroz Lokve i nakon točno 1 km s desne strane ćete ugledati „Kuću prirode na Lujzijani“. U sklopu iste moći ćete degustirati autohtone likere, džemove, čajeve, namaze te kolači proizvedene od strane vrijednih ruku obitelji Arbanas. Osim degustacije, u kušaoni možete poslušati i priču o Lujzijani – 200 godina staroj prometnici koja povezuje Rijeku i Karlovac.

Nakon degustacije nastavljate glavnom prometnicom do centra Lokava gdje se nalazi i Turistički ured gdje možete naći sve informacije o Lokvama, ali i Gorskom kotaru. Preko puta Turističkog ureda nalazi se Muzej žaba, koje su zaštitni znak Lokava, ali i križanje na kojem, ako skrenete desno, možete doći do Park šume „Golubinjak“ – prirodnog raja u okružju crnogorične šume i bogatstvu kraških špilja i stijena. Osim prirodnih fenomena, u Lokvama možete razgledati i zanimljivu etno zbirku koja se nalazi u Osnovnoj školi te doznati nešto više o životu Lokvaraca i njihovih običaja. Iz centra Lokava nastavljate Lujzijanom u smjeru Delnica i netom prije spoja sa „novom trasom“ Lujzinske ceste s lijeve strane ćete ugledati info kiosk još jednog goranskog fenomena – špilje Lokvarke koja s nalazi 200 metara od kioska. Otkrivena 1912. godine, ubraja se među najveće špilje Hrvatske, namijenjene i uređene za posjet turista. Dugačka je 1200 metara, no za posjetitelje je dozvoljeno razgledavanje spilje do 900 metara. Visinska razlika između ulazne i zadnje dostupne točke posjetiteljima, iznosi čak 140 metara te šetnja uređenim stazama i stepenicama kroz zanimljive špiljske kamene daje posebnu draž. Od špilje Lokvarke transverzala vas vodi do križanja s starom cestom Rijeka – Zagreb na kojem skrećete lijevo, i nakon 100 metara skrećete desno. Prelazite nadvožnjak autoceste Rijeka – Zagreb i nastavljate do prvog većeg križanja. Desno vas cesta vodi nazad prema Fužinama, lijevo prema Mrkoplju, a vi nastavljate ravno po makadamskoj cesti prema Brestovoj Dragi. Nakon 3,5 km stižete do prvih kuća čiji su stanovnici počeli nastavnjivati ovaj kraj početkom 18 stoljeća kad se gradila Karolinska cesta čija prvotna trasa prolazi naseljem. Na glavnom križanju u selu ukoliko skrenete desno nakon 1,5 km makadama stižete do „fajera“ – jedinstvenog arhitektonskog rješenja za premošćivanje udoline. Riječ je o nekadašnjem drvenom vijaduktu s priličnim usponom od kojeg je ostalo 13 vidljivih krnjih kamenih piramida koje su služile kao uporište (njem. Pfaeiler – stup) samom vijaduktu. Ukoliko nastavite uz „fajere“ obilaznom šumskom cestom možete doći do Belog Sela i dalje do Liča (P 6).

Na glavnom križanju u Brestovoj Dragi možete skrenuti i lijevo prema Sungeru, a transverzala vas vodi ravno prema predjelu Rudine. Ugodna vožnja položenom makadamskom cestom kroz gustu, dominantnu i respektirajuću jelovu šumu je nešto što će vam sigurno ostati u sjećanju. Nakon nešto manje od 3 km dolazite predjela Rudine i do križanja na kojem skrećete lijevo te nastavljate makadamskom cestom još gotovo 4 km do Kruljčevog laza gdje na križanju ponovo skrećete lijevo. Izvrsna podloga šumske ceste će vas nakon 1,5 km dovesti do biatlonskog centra Zagmajna nakon čega počinje asfalt koji će vas spustiti do Mrkoplja. Kod prvih mrkopaljskih kuća s desne strane ćete ugledati skijalište Čelimbaša sa 720 metara dugom vučnicom i 3 staze ukupne dužine oko 2500 metara. Od podnožja skijališta nastavljate prema centru Mrkoplja i izlazite ponovo na Karolinsku cestu. Na samom križanju se nalazi Turistički ured sa svim potrebnim informacijama mrkopaljskog kraja. Inače, Mrkopalj se spominje još krajem 15. stoljeća, a svoj puni razvoj doživljava izgradnjom Karolinske ceste. Uz Mrkopalj se također veže epitet “Kolijevka Hrvatskog skijanja” jer je prvi organizirani skijaški tečaj za Hrvatsku započeo još 1913. Osim skijališta Čelimbaša, Mrkopalj nudi alpsko skijanje u Begovom Razdolju te nordijsko skijanje i biatlon na Zagmajni.

Iz centra Mrkoplja možete također krenuti Karolinskom cestom prema Ravnoj Gori preko Starog Laza (P 9) ili preko Begovog Razdolja (P 10).
Goranska biciklistička transverzala iz centra kreće lijevo prema Sungeru gdje u centru skreće desno i lagano se uzdiže najprije asfaltom, a potom i makadamom prema Presiki. Nakon 3 km laganom uspona slijedi lagani spust – najprije prema velikom kamenolomu poslije kojeg prelazite na asfaltnu cestu, a potom kroz selo Presika do mjesta Lučice. Prije prvih kuća u Lučicama afalt nekoliko stotina metara zamjenjuje makadam, a nakon prelaska pruge ponovo se vozite asfaltnom cestom 1,5 km do spoja s Lujzinskom cestom. Na križanju skrećete desno i nakon 2 km po Lujzijani stižete u centar Delnica – najviše naseljenog grada u Hrvatskoj.